Globalni mediji
Vrsta: Seminarski | Broj strana: 9
SADRŽAJ
Uvod.......................................................................................................2
Novi globalni mediji……………………………………………………2
Internet…………………………………………………………………6
Digitalna revolucija………………………………………………….....7
Kratka istorija…………………………………………………………..7
Tehničke baze………………………………………………………….8
Socio-ekonomski uticaj………………………………………………...8
Zaključak……………………………………………………………...10
Literatura……………………………………………………………...11
UVOD
Čitajući članke i knjige o globalnim medijima,
naišla sam na tvrdnju da ako želimo shvatiti same globalne medije, moramo
najprije razumjeti ‘’institucije globalnog kapitalizma’’.
Globalni kapital želi da međunarodna trgovina i
prava ulaganja prevagnu nad željama lokalnog stanovništva/populacije. On
također želi da minimalizuje troškove socijalnog osiguranja, obaveze poslovnog
poreza, prijetnje od inflacije, sindikalnih organizacija i pritiska okoline, a
IMF, Svjetska banka i Svjetska trgovinska organizacija teže da ostvare te
ciljeve, koje dijele s nacionalnim vladama.
NOVI GLOBALNI MEDIJI
Devedesete godine su bile dekada u bar jednom
važnom aspektu: područje medija je na kraju svoje potpune transformacije. Dok
su prijašnji medijski sistemi bili državni, u posljednjih nekoliko godina
pojavljuje se globalno komercijalno-medijsko tržište.
Zajedno, sloboda posjedovanja medija,
privatizacija televizije na evropskim i azijskim tržištima i nove
komunikacijske tehnologije su omogućile medijskim gigantima da uspostave moćnu
distribucijsku i produkcijsku mrežu u i među nacijama. Ukratko, tržištem
globalnih medija dominira osam transnacionalnih korporacija u npr. SAD-u, a to
su: General Electric, AT&T/Liberty Media, Disney, Time Warner, Sony, News
Corporation, Viacom and Seagram, plus Bertelsmann, konglomerat sa sjedištem u
Njemačkoj. U isto vrijeme, određeni broj novih preduzeća i različitih
političkih i socijalnih faktora se također pokušava ‘’ugurati’’ među ovih osam,
tako da se nastavlja borba za dominacijom.
Nekoliko globalnih korporacija su horizontalno
integrisane, drugim riječima, oni kontrolišu značajan dio određenih medijskih
sektora. Npr. skoro svi glavni studiji u Holivudu su u posjedu jednog od ovih
konglomerata, koji za uzvrat kontrolišu kablovske televizije i TV mreže koje
emituju filmove. Glavne medijske kompanije su agresivno krenule u borbu da
postanu ‘’globalni igrači’’. Smisao svega je da se dobije primat na stranom
tržištu, jer je američko tržište već jako razvijeno i dozvoljava samo naglu
ekspanziju.
Prije 80-ih i 90-ih godina prošloga vijeka,
državni mediji su bili tipični za domaće radio i televizijske stanice i za
novinsku industriju. Izdavanje novina ostaje veliki državni fenomen, ali lice
televizije se toliko promijenilo, da je skoro neprepoznatljivo. Neoliberalna
politika slobodnog tržišta se otvorila i dozvolila velikim transnacionalnim
kompanijama da privatizuju TV stanice, kao i kablovske i digitalne satelitske
TV sisteme.
Dok veliki medijski konglomerati vrše pritisak
kako bi ostvarili dominaciju na tržištima, nastavlja se stroga tradicionalna
zaštita nad domaćom medijskom i kulturnom industrijom. Države poput Norveške,
Danske i Španije pa sve do Meksika, južne Afrike i južne Koreje održavaju svoje
male domaće filmske produkcije uz novčanu pomoć svojih vlada. U ljeto 1998.
godine, dvadeset ministara kulture, uključujući Brazil, Meksiko, Švedsku,
Italiju i Obalu Slonovače, se sastalo u Otavi da rasprave o tome kako da
‘’izgrade neke osnovne temelje’’ da zaštite svoja kulturna bogatstva od ‘’holivudskog
filmskog giganta’’. Glavni
zaključak je bio da zadrže kontrolu nad svojim kulturnim blagom. Slično
okupljanje se desilo i u Štokholmu 1998. godine, sponzorisano od strane
Ujedinjenih nacija. U svakom slučaju, očito se sve kreće u pravcu otvaranja
tržišta. Zastupnici neoliberalizma u svakoj zemlji se svađaju oko toga da
nosioci trgovine kulturom štete konzumentima i da popuštanja štete
sposobnostima nacije u razvijanju njihovih vlastitih medijski kompetitivnih
firmi. Često postoje jaki komercijalno-medijski lobiji unutar neke države koji
su shvatili da više mogu dobiti ako otvore svoje granice nego da ih drže
zatvorenim za strano tržište.
---------- OSTATAK TEKSTA NIJE PRIKAZAN. CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU. ----------
MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL: maturskiradovi.net@gmail.com
besplatniseminarski.net Besplatni seminarski Maturski Diplomski Maturalni SEMINARSKI RAD , seminarski radovi download, seminarski rad besplatno, www.besplatniseminarski.net, Samo besplatni seminarski radovi, Seminarski rad bez placanja, naknada, sms-a, uslovljavanja.. proverite!